Advertising
OK We use cookies to enhance your visit to our site and to bring you advertisements that might interest you. Read our Privacy and Cookies policies to find out more.

News Bosnia and Herzegovina

Prema studiji sa Orebro Univerziteta, sisanje palca kao navika kod male djece ima mali ili skoro nikakav uticaj kod izrastanja stalnnih zuba. (Fotografija: gerain / Shutterstock)
May 22, 2015 | News Bosnia and Herzegovina

Studija pronalazi da navika sisanja palca nije povezana sa malokluzijom

by Dental Tribune International

OREBRO, Švedska: Roditelji su često u strahu da sisanje palca može ostaviti njihovu djecu sa ozbiljnim zubnim trasnpozicijama , koji kasnije zahtjevaju opsežan ortodonski tretman. Međutim nova istraživanja sa Orebro Univerziteta u Švedskoj navode da navika sisanja palca u djetinstvu nije štetna za denticiju kao što je ranije opisano.

Istraživnje je determiniralo rasprostranjenost, autokorekciju i novi razvoj malokluzije, kao i moguće uticanje na poremećaj disanja, alergije i navika sisanja palca na trenutno stanje. Istraživaći su pratili grupu od 277 djece mliječne do trajne denticije. U cilju utvrđivanja malokluzije I potrebe za ortodonskim tretmanom, tri klinička ispitivanja su izvršena na djeci od 3,7 i 11.5 godina starosti. Osim toga, podaci o navikama sisanja palca, disajnim poremećajima I alergijama su prikupljani putem upitnika I dentalnih statusa. Pronalaženja otkrivaju značajan procenat malokluzije koja ima potrebu za ortodontskim tretmanom kod djece. Za 71 %. Cjjelokupna rasprostranjenost malokluzije je jednako visoka kod djece od 3 I 11.5 godina starosti, ali značajan broj autokorekcije i nastanka novih malokluzija desio se za vrijeme smjene od mliječne do rane trajne denticije. Autokorekcija se istaknula za prednji otvoreni zagriz, malokluzije u sagitali jednostranog stražnjeg križnog zagriza, dok duboki zagriz, kontakt tačka premještanja I dijastema najčesće nastaju od mliječne do trajne denticije. Osim toga, istraživči su otkrili da je snažna povezanost između navika sisanja, prednjeg otvorenog zagriza I zadnjeg križnog zagriza kod 3 I 7 godina starosti, iskazana u prethodnim procjenama podataka, nije bila prisutna kod starosti od 11,5 godina. Prema autorima, to podrazumjeva da sisajne kao navika u ranim godinama zivota ima mali ili nikakav kasniji efekat na parmanentnu denticiju. Međutim, ovaj zaključak se čini jako povezan sa godinama u kojima ova navika prestaje . Kako prethodne studije pokazaju, sisanje palca naizgleda ima veći utjecaj na migraciju zuba što je više primjenjena. Dakle, potentcijal za migraciju zuba I malokluzije značajno se povećava ako se navika nastavi nakon dobi od 5 do 6 godine u mješovitoj I permanentnu denticiji. Studija, pod nazivom “Rasprostranjenost I promjena malokluzije od mliječne do trajne denticije: Longitudinalna studija”, je objavljena putem interneta 13 aprila u “Anglo Orthodontist” časopisu uoći printanja.
Print  |  Send to a friend